Produktivnost zaposlenika se ne događa sama od sebe. U većini tvrtki, produktivnost ovisi o navikama i atmosferi u kojoj ljudi rade. Ako se pita zaposlenike, često će reći da bi mogli dati i više - kad bi imali više podrške, jasnije ciljeve i manje stresa…
…ipak, produktivnost zaposlenika ovisi upravo o načinu na koji se tvrtka odnosi prema svojim zaposlenicima.
Donosimo 7 načina za povećati produktivnost zaposlenika, za sve one koji vode timove, a žele napraviti stvarne pomake i dobiti stvarne rezultate.
Ako vaši zaposlenici ne znaju što se od njih očekuje, teško će obaviti svoj posao kako treba, zar ne?
Ako im dajete nejasne zadatke, raste njihova nesigurnost i potreba za stalnim provjeravanjem. Umjesto da rade, zaposlenici gube svoje vrijeme i troše energiju na pogađanje i pretpostavke.
Zato treba dogovoriti osnovne stvari:
Primjer za poboljšanje:
Početkom svakog tjedna napravite kratki timski sastanak (15 minuta maksimalno) na kojem se prolaze glavni zadaci i rokovi.
Napišite ih zajedničku tablicu ili digitalni alat kojem svi imaju pristup.
Tako će svatko znati gdje mu je fokus, a vama smanjuje broj “A što s ovim?” poruka kroz dan.
Nije istina da paralelno rješavanje više zadataka donosi bolji učinak.
Zaposlenici koji skaču sa zadatka na zadatak, ni u jednom ne ostanu dovoljno dugo da bi postigli stvaran rezultat.
Mozgu treba vrijeme da se ponovo “vrati” svaki put kad ga se prekine. Takav način rada iscrpljuje vaše zaposlenike. U stvarnosti, više će toga ostati napola obavljeno.
Primjer za poboljšanje:
Dogovorite s timom sat ili dva dnevno u nekom terminu (npr. od 10 do 12) za rad bez ometanja. Bez poruka, bez sastanaka, kada svatko radi na zadacima koji traže potpunu koncentraciju. Rezultati se često vide već u prvom tjednu.
Svi znamo što je mikro-menadžment. To je ono što ne smijete raditi.
Kad se stalno “intervenira” u rad tima, stvara se osjećaj da nitko ne smije pogriješiti. A to blokira inicijativu i vaši zaposlenici samo “odrađuju” i igraju na sigurno.
Produktivnost ne dolazi iz toga da netko nadzire svaki korak, nego da ljudi imaju dovoljno slobode.
Primjer za poboljšanje:
Postavite jasan cilj i okvir, ali dopustite zaposlenicima da sami organizira kako će to ostvariti. Nakon projekta, provedite kratak osvrt - što je bilo dobro, što je moglo drugačije. To jača povjerenje i uči zaposlenike kako donositi vlastite procjene.
Zaposlenici koji stalno rade bez konkretne pauze ne rade više. Rade lošije.
Fokus im pada, kao i raspoloženje, a sitne greške postaju češće. Pauze nisu gubitak vremena, nego obnavljanje kapaciteta za rad.
Imajte na umu kako nije isto ako je netko iskoritio svoju pauzu (na koju po zakonu ima pravu) da bi popio kavu i ručao za stolom, ili prošetao bez ekrana i razgovora.
Primjer za poboljšanje:
Potičite ljude da uzmu dvije dodatne kraće pauze tijekom dana (npr. po 10 minuta oko 11 i 15 sati). Ako radite u uredu, neka jedna od njih bude bez mobitela i računala. Dogovorite dnevni “offline time” kad nitko ne očekuje komunikaciju od nikoga.
Novac je važan, ali nije sve. Ako se trud nikada ne prizna, ljudi se počnu pitati zašto se uopće trude.
Posebno kad se netko potrudi malo više ili riješi nešto što nije njegova odgovornost. To ne treba ignorirati. Ne mora uvijek biti nagrada, ali mora biti priznanje.
Primjer za poboljšanje:
Uvedite jednostavan način za davanje pohvala - pohvalu uživo ili internu poruku s kratkim: “Hvala Mariji što je ovaj tjedan preuzela klijenta u zadnji čas.” To stvara atmosferu gdje se trud vidi i cijeni.
Sastanci koji nemaju jasnu svrhu su suvišni. Ako se ne zna tko vodi razgovor ni što se točno želi dogovoriti, umjesto da ste riješili problem, oduzeli ste ljudima vrijeme koje se moglo bolje iskoristiti.
Primjer za poboljšanje:
Prije svakog sastanka pošaljite kratki dnevni red s tri točke koje se žele riješiti. Ako toga nema, sastanak se ne održava. Dopustite ljudima da ne sudjeluju, ako nisu uključeni u temu.
Ljudi žele razvijati svoje vještine, ali to neće ići samo od sebe.
Ako ne znaju u kojem smjeru bi išli dalje u znanju, ostat će na istom mjestu godinama. Ako zaposlenike potičete na vlastiti razvoj i ako osjećaju da vrijede, onda će i više ulagati u posao koji rade.
Primjer za poboljšanje:
Organizirajte interne edukacije jednom mjesečno. Neka netko iz tima pripremi kratko izlaganje na temu koju je naučio - nova metoda, alat ili iskustvo s projekta. Ako imate budžet, kupite godišnju pretplatu na edukacijsku platformu i potaknite svakog da odabere jedno područje koje želi istražiti.
Počnite tako što ćete izbaciti pretpostavke.
Nemojte polaziti od ideje kako svi već znaju što trebaju raditi ili da im samo treba "malo više truda". Razgovarajte s vašim zaposlenicima.
Pitajte ih:
Ne tražite univerzalna rješenja, nego rješavajte ono što im trenutno stoji na putu.
Primjer za isprobati: Provedite anonimnu mini-anketu s pitanjima: Što ti pomaže da radiš bolje? Što ti najviše smeta u svakodnevnom radu? Što bi ti pomoglo da lakše odradiš tjedan? Odgovori će vas možda iznenaditi, ali su točno ono što trebate čuti.
Alati služe ljudima, a ne obrnuto. Ako netko mora kopirati istu stvar u tri sustava, to nije pomoć. Ako alat više stvari komplicira nego što rješava, izbacite ga.
Najveća pomoć u radu dolazi od jednostavnih i usklađenih rješenja koje svi znaju koristiti.
Primjer za isprobati: Umjesto da zadatke šaljete mailom i gubite ih u prepisci, uvedite zajednički projekt s popisom zadataka (npr. u Notionu). Svi vide tko radi što i gdje zapinje.
Nema sustavne produktivnosti bez navike propitivanja načina na koji radite.
Ne trebaju vam velike strategije, samo se redovno pitajte:
Kada zaposlenici vide da se njihovi prijedlozi uzimaju u obzir, više će razmišljati o daljnjim poboljšanjima. Kad vide da se ništa ne mijenja, prestat će predlagati.
Primjer za isprobati: Uvedite internu “kutiju za prijedloge” (digitalnu ili stvarnu) i jednom mjesečno na sastanku prođite barem tri prijedloga zaposlenika. Nemojte odbacivati ideje na prvu, samo zato jer nisu vaše. Samo slušajte. Promjene kreću od malih stvari.
Ne postoji. Svaki tim zaposlenika ima svoju dinamiku i svoje probleme.
Što god ste vidjeli, čuli ili pročitali, morate filtrirati kroz ono što znate o svom timu.
Neki ljudi najbolje funkcioniraju ujutro, drugi popodne. Neki žele mir, drugi zajedništvo. Sve je u nijansama.
Ali postoji jedno pravilo koje je univerzalno: ljudi rade bolje ako se osjećaju sigurno, poštovano i korisno.
Produktivnost ne ovisi samo o ljudima koje zapošljavate, nego i o uvjetima koje im stvarate.
Produktivnost nije projekt, nego kultura. I počinje malim stvarima: kako razgovarate sa svojim timom, kako reagirate na greške i kako postavljate prioritete.
Ako i dalje mislite "mogli bi oni bolje, samo kad bi htjeli", možda je vrijeme da se zapitate što im na radnom mjestu otežavate, a ne morate?
Ako ste prepoznali barem jedan savjet koji biste mogli isprobati, krenite već danas.
Ako želite konkretne ideje, alate i edukacije - kontaktirajte nas.
